Derviš Sušić – Hodža Strah

Simptomi: Privlače vas knjige pisaca iz našeg prvog susjedstva? Rado biste pročitali nešto tematski i stilski blisko Andriću?

Terapija: Za Derviša Sušića u Hrvatskoj je malo tko čuo, jer nikada nisu postojali ni izvanknjiževni, ni književnomarketinski razlozi koji bi ovoga pisca proslavili u prvome susjedstvu. U ratu je bio partizan, o čemu svjedoči njegov dnevnik S proleterima , koji je osamdesetih bio u obaveznoj lektiri bosanskohercegovačkih osmoškolaca. Početkom šezdesetih počeo je ispisivati neku vrstu društvene satire, u romanima Ja, Danilo i Danilo u stavu mirno, koja je danas vrijedan dokument socijalističkih vremena, a nije previše izgubila ni na literarnoj vrijednosti.

Sedamdesetih je na jugoslavenskim televizijama više puta reprizirana televizijska serija Tale, snimljena po Sušićevoj prozi, pa je i kod bosanske publike stekla popularnost kakvu sam pisac nikada nije doživio.

Derviš Sušić je, pogotovu u romanima Hodža Strah i Nevakat, napisao i neke od najmuslimanskijih, ili islamom najprožetijih, stranica bosanske književnosti. Činjenica je da su najljepše prozne stranice inspirirane islamom, u bosanskoj književnosti napisala dvojica partizana i komunista, obojica u svojim počecima pobornici socijalističkoga realizma i teorije odraza, Derviš Sušić i Meša Selimović. Time doista nitko nije bio na gubitku, niti se tako potvrđivala neka društvena istina. Ali pred čitateljima, ipak, stoji neka vrsta moralne obaveze da prihvate cjelinu, a ne samo dio književne i duhovne istine ovih i ovakvih pisaca. To se pogotovo odnosi na Sušića, jer je on, za razliku od Selimovića, znao dobro pisati i kad bi branio i zastupao svoja ideološka uvjerenja.

Prvo hrvatsko izdanje Hodže Straha kasni više od dvadeset godina za izvornikom, koji, ako je suditi po referencama u kritikama novijih zagrebačkih kritičara kada pišu o knjigama koje tematiziraju Bosnu, nisu čitali ni oni koji bi po prirodi posla trebali biti upućeni i u prva književna susjedstva. Međutim, to zakašnjenje i ne mora biti toliko loše, jer je cjelokupni europski književni ambijent danas ponešto istočniji, nego što je bio za Sušićeva života. A i trend novohistorijskoga romana odgovarat će ovome dobrom starom piscu, bosanskome klasiku.                                                                                                                  Miljenko Jergović

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s